Posted: December 9th, 2022

22. Hrvatsko putovanje u EU
Ivona Ondelj

22.1. Uvodno

Put jedne države prema stjecanju punopravnog članstva u EU može se podijeliti na nekoliko osnovnih segmenata.
Nakon podnošenja zahtjeva za članstvo Vijeću EU, Europska komisija analizira sposobnost države u ispunjavanju kriterija (tzv. Kopenhagenskih kriterija) i uvjeta pristupanja, te ukoliko procijeni da zadovoljavajući stupanj sposobnosti države postoji, donosi pozitivno mišljenje. Daljnji bitan segment na putu prema punopravnom članstvu jeste donošenje predpristupne strategije, koja ima za cilj pripremiti državu za punopravno članstvo. Pretpristupna strategija raspolaže raznovrsnim instrumentima, u obliku primjerice sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, raznovrsnih europskih konvencija, odnosno partnerstva, bogatih fondova pretpristupne pomoći uz odgovarajuće programe, izvješća o napretku države i sl.
Nakon otvaranja pregovora, slijedi analitičko usklađivanje zakonodavstva (u daljnjem tekstu: screening), koji se provodi po poglavljima pravne stečevine EU. Temelj za otvaranje poglavlja jeste pozitivno izvješće o screeningu, nakon čega slijedi proces pregovora, te po ispunjenja uvjeta privremeno zatvaranje poglavlja. Završetkom pregovora u svim poglavljima, dolazi do sklapanja ugovora u pristupanju EU, čija ratifikacija dovodi do punopravnog članstva u EU.
Uz prikaz bitnih datuma, dokumenata i događaja na pristupnom putu Hrvatske u EU, tekst obrađuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i EU, njegovu strukturu, te položaj u hrvatskom pravnom poretku. Status pristupnih pregovora, uz specifičnosti vezane za svako poglavlje također predstavljaju predmet analize teksta. Konačno, programski oblik pomoći, kroz različito orjentirane financijske i tehničke potpore EU Hrvatskoj, predstavljaju važan element pristupnog procesa u kom se nalazi Hrvatska, te su u tom smislu obuhvaćene tekstom.

22.2. Kronološki aspekt hrvatskog puta prema EU

22.2.1. Početak odnosa

Međunarodno priznanje Hrvatske kao suverene i nezavisne države 15. siječnja 1992. godine, označilo je bitan moment razvoja diplomatskih odnosa Hrvatske i EU. Nadalje, završna faza pregovora oko Sporazuma o suradnji između Hrvatske i EU 1995. godine, uz relativno kratkotrajnu suradnju u okviru programa PHARE kojim se Hrvatskoj omogućavala tehnička i financijska potpora EU, iako bitni za nadogradnju relevantnih odnosa na putu Hrvatske prema članstvu u EU, ipak nisu doživjeli svoje potpuno ostvarenje. Naime, provedba vojne akcije “Oluja” od 4. kolovoza do 7. kolovoza 1995. godine, rezultirala je automatskom suspenzijom korištenja pretpristupnog PHARE programa, uz prekid nastavka pregovora oko Sporazuma o suradnji. U smislu ključnih zamjerki spremnosti Hrvatske da intenzivira odnose s EU, istican je nedostatak poštivanja ljudskih prava i prava nacionalnih manjina, osobito onemogućavanjem povrata izbjeglih Srba, uz nedostatak vladavine prava, koja bi uz ostalo, omogućila procesuiranje i sankcioniranje ratnih zločina. U svezi s tim, vrlo često se zamjera i intenzitet suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom UN-a za bivšu Jugoslaviju (u daljnjem tekstu: Haški sud), te nedostatna provedba Dejtonskog sporazuma . Nadalje, ograničena sloboda medija, ograničen prostor efikasnog djelovanja organizacija civilnog društva, uz nužne izmjene izbornog zakonodavstva predstavljaju bitne okosnice tadašnje europske kritike hrvatskoj stvarnosti.
22.2.2. Proces stabilizacije i pridruživanja
Nastojanja EU za stabilizacijom regije jugoistočne Europe , uz nužno unapređenje političkih i gospodarskih odnosa, rezultirala su 1999. godine usvajanjem prilagođene vanjskopolitičke strategije, koja će biti sposobna suočiti se sa složenom i zahtjevnom situacijom u svakoj od zemalja regije jugoistočne Europe. Na ovaj način utemeljen je Proces stabilizacije i pridruživanja za jugoistočnu Europu, kao posebna politika kojoj je svrha stabilizacija regije jugoistočne Europe, uz posebnu mogućnost svake države regije, da sklapanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU, stekne status pridružene članice EU. Mogućnost punopravnog članstva država regije u EU na određeni način je naznačena u okviru dokumenta Presidency Conclusions, Cologne European Council 3. i 4. lipnja 1999. godine , iako u cijelosti potvrđena dokumentom Presidency Conclusions, Santa Maria de Feira European Council 19. i 20. lipnja 2000. godine, na način da je istaknuto kako ključni cilj ostaje potpuna integracija država regije u političke i gospodarske tijekove EU u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja, kao i da su sve predmetne države u kategoriji potencijalnih kandidata za članstvo u EU.
Sklapanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU pruža daljnju mogućnost raznovrsnih unapređenja sustava svake od država članica regije, stavljajući pred njih imperativ institucionalnog razvoja sustava, kao i ostvarenja više razine demokracije, te dijaloga u prostoru regije, uz iznimno značajno unapređenje gospodarske suradnje s EU. Ono što je svakako treba spomenuti, jeste kako je predviđeno da svaka država regije sklapa Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji unatoč identičnoj kralježnici i svrsi u odnosu na ostale, ipak ostavlja prostor
za specifičnosti svake države posebno.
Uz Proces stabilizacije i pridruživanja, koji proces ima karakteristike bilateralnog i regionalnog procesa (obzirom da inzistira na razvoju suradnje između zemalja regije kao takvih, kao i njihovu suradnju s EU), potrebno je spomenuti Pakt o stabilnosti za jugoistočnu Europu, kao dopunski instrument za osiguranje stabilnosti regije. Pakt o stabilnosti jugoistočne Europe datira iz lipnja 1999. godine, s temeljnom svrhom unapređenja regionalne suradnje, te omogućavanja progresivnije integracije regije u europsku obitelj. Pakt je služio, nadalje, glasnijem proklamiranju suzbijanja i prevencije konflikta, demokracije i gospodarskog razvoja, naknadno omogućivši državama regije prostor za dogovor i zajedničko sučeljavanje s aktualnim problemima. Upravo je njegova uspješnost u ispunjavanju postavljenih ciljeva, kasnije rezultirala utemeljenjem Vijeća za regionalnu suradnju (english Regional Cooperation Council), kao nasljednika obveze intenziviranja integracije zemalja regije u europske i euro-atlantske strukture.

U cilju pojašnjenja važnosti cjelokupnog procesa stabilizacije i pridruživanja za zemlje regije, a tako i za Hrvatsku, potrebno je naglasiti nekoliko njegovih temeljnih obilježja. Ono što se od svake države članice regije, koja sudjeluje u postupku procesa stabilizacije i pridruživanja, očekuje, jeste ispunjenje osnovnih preduvjeta, koji su identični za sve države regije (osiguranje demokratskog funkcioniranja institucija, vladavina prava, promicanje zaštite temeljnih ljudskih prava i sloboda, uključivo zaštite prava manjina, razvoj i unapređenje gospodarskog sustava, uz intenzivnu i kvalitetnu regionalnu suradnju). Ostvarenje svih naznačenih preduvjeta predstavlja ključ približavanja EU.
Uz potencijalno članstvo u EU svake od država regije, proces stabilizacije i pridruživanja karakterizira pojedinačna evaluacija napora svake države regije u nastojanjima da ispune uvjete za uspješnu i progresivniju integraciju u Europske tokove. Predstavljajući formalizirani okvir političkog dijaloga, proces stabilizacije i pridruživanja osobitu pozornost posvećuje intenziviranju regionalne suradnje, što doprinosti ne samo stabilnoj i naprednoj regiji, već i jasnijem usvajanju EU standarda.

Nekoliko datuma bitno je na hrvatskom putu sklapanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, u smislu centralnog dokumenta prema članstvu u EU. Ponajprije tu treba spomenuti 24. studeni 2000. godine, kada su započeti pregovori oko sklapanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju na Zagrebačkom summitu, te 14. svibnja 2001. godine kao datum kada je Sporazum parafiran. Konačno Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan je 29. listopada 2001. godine, te je po okončanom postupku ratifikacije, nakon procedure u Europskom parlamentu, te u svakoj državi članici posebno, ratificiran i u Hrvatskoj, nakon čega je stupio na snagu 1. veljače 2005. godine.

22.2.3. Stjecanje statusa kandidata

Daljnja kronologija Hrvatske integracije tiče se podnošenja hrvatskog zahtjeva za članstvo 21. veljače, 2003. godine, nakon čega je Europska komisija uručila Hrvatskoj upitnik s 4560 pitanja. Hrvatska je odgovore na upitnik uručila u listopadu 2003. godine, nakon čega je Europska komisija donijela pozitivno mišljenje o zahtjevu hrvatske za punopravnim članstvom u EU, te predložila otvaranje pristupnih pregovora. Ono o čemu je Europska komisija posebice vodila računa prilikom pripreme mišljenja o hrvatskom zahtjevu za punopravnim članstvom bio je i Solunski program za zapadni Balkan: Kretanje prema Europskoj integraciji ( “Thessaloniki Agenda for the Western Balkans: Moving towards European Integration” ) iz lipnja, 2003. godine, kojim se određuje kako budućnost integracije država Zapadnog Balkana u europske tokove, ovisi o pojedinačnim naporima svake pojedine države prilikom reformiranja vlastitih sustava, na putu ispunjavanja Kopenhagenških kriterija

Uzimajući u obzir sposobnosti hrvatskog pravnog sustava u usvajanju acquisa, te osobitosti iz hrvatskog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (primjerice, u pogledu suradnje s Haškim sudom ili regionalne suradnje), mišljenje Europske komisije određuje Hrvatsku kao demokratsku državu, sa stabilnim institucionalnim sustavom i zajamčenom vladavinom prava. Ono što je svakako naglašeno kao imperativ za budućnost hrvatske progresivnije integracije, jeste bolja zaštita nacionalnih manjina, posebice u pogledu povratnika srpske nacionalnosti, uz naglašenu potrebu stvaranja efikasnijeg pravosudnog sustava i oštrije borbe protiv svih pojavnosti korupcije. Nadalje, mišljenje intzistira na potpunoj i funkcionalnoj suradnji s Haškim sudom, uz naglašenu potrebitost razvoja regionalne suradnje i rješavanja graničnih pitanja sa susjednim državama.
U pogledu ekonomskih kriterija, Hrvatska je svakako okarakterizirana kao funkcionirajuća tržišna ekonomija, iako uz naglašene zahtjeve za dubokim reformama u području državne uprave, pravosuđa, posebice u pogledu katastarskih i zemljišnoknjižnih tijela. Već tada, mišljenje Europske komisije traži intenziviranje postupaka privatizacije i restrukturiranja poduzeća. Naravno, ovo su samo neki od primjera naglašenih zamjerki hrvatskoj ekonomiji, čija je potpuna prilagodba potrebna za mogućnost buduće integracije u jedinstveno tržište EU.
Iako je prepoznata predanost Hrvatske u usklađivanju zakonodavstva, poglavito u područjima unutarnjeg tržišta i trgovine, svakako je naglašena potreba još intenzivnijeg rada u ovom području, osobito u pogledu slobode kretanja kapitala, trgovačkog prava, ribarstva, transporta, energije, potrošača i zaštite zdravlja, financijskih kontrola, carinske unije, kao i osobito u područjima slobode kretanja roba, slobode kretanja osoba, slobode pružanja usluga, tržišnog natjecanja, poljoprivrede, socijalne politike i zapošljavanja, oporezivanja, te telekomunikacijskih i informacijskih djelatnosti. Ono što je označeno kao područje u kom se zahtjevaju osobiti napori jeste zaštita okoliša.

Temeljem pozitivnog mišljenja o hravatskoj kandidaturi za punopravno članstvo u EU, Europsko vijeće dodijelilo je Hrvatskoj status kandidata na summitu održanom u Brusselu 18. i 19. lipnja, 2004. godine. Europska komisija objavila je pretpristupnu strategiju za Hrvatsku kojom je detaljnije uređena lista uvjeta i zahtjeva za stjecanje punopravnog članstva Hrvatske u EU , dok je u prosincu 2004. godine datum 17. ožujka 2005. godine određen kao početni datum za pristupne pregovore.

22.2.4. Početak pristupnih pregovora, uz kasnije naznake datuma njihovog okončanja

Ipak, početak pristupnih pregovora odgođen je već u ožujku 2005. godine, zbog inzistiranja EU na ostvarenju potpune suradnje s Haškim sudom, u koju svrhu je i osnovana radna skupina koja će nadgledati suradnju Hrvatske u ovom smislu. Nakon što je ispunjen i konačni preduvjet, te utvrđena dobra suradnja Hrvatske s Haškim sudom, 3. listopada, 2005. godine otvoreni su pregovori za punopravno članstvo u EU.
Tako je već koncem listopada 2005 Hrvatska započela analitički pregled usklađenosti (u daljnjem tekstu: screening) zakonodavstva s acquis communautaire (u daljnjem tekstu pravna stečevina EU). (u daljnjem tekstu: screening), i to s poglavljem “Znanost i istraživanje”.

Europska komisija objavila je svoje prvo izvješće o napretku Hrvatske u postupku usklađivanja zakonodavstva u studenom, 2005. godine, kojim daje ocjenu odnosa između Hrvatske i EU, te ocjenu ispunjavanja političkih i gospodarskih kriterija za članstvo.

Već u listopadu 2006 – Write a paper; Professional research paper writing service – Best essay writers. godine, Hrvatska je okončala screening hrvatskog pravnog sustava. U cilju komentiranja odlučnosti napora, kako EU, tako i Hrvatske za što bržom integracijom u EU potrebno je spomenuti nekoliko scenarija integracije. Tako temeljem spremnost udovoljavanju zahtjevima postavljenim ispred države kandidatkinje, postupak integracije može se podijeliti na četiri različita scenarija: scenarij stiska – u smilsu odgođenog članstva, gdje postoji volja EU za primitkom nove članice, iako se reforme nacionalnog sustava provode izrazito sporo; zatim scenarij napretka – u okviru kog dolazi do individualizacije procesa stabilizacije i pridruživanja, pri čemu država kandidatkinja ima izgrađen institucionalni okvir, kao i riješene sve presotale sporne točke pristupnih pregovora; scenarij uzmaka – kod kojeg je unatoč postignutom konsenzusu o procesu europeaizacije, ipak vidljiv nedostatak političke volje za ubrzanjem i efikasnim dovršenjem pregovora; i konačno scenarij odcjepljenja – temeljem kojeg se samo načelno podržava europeizacija, iako nekog pomaka u pristupnom procesu nema. Kada se govori kako postoji izražena volja EU za primitkom Hrvatske u EU članstvo, ukoliko Hrvatska sa svoje strane pokaže potrebne rezultate, moguće je govoriti o scenariju napretka. Ukoliko se s druge pak strane pokaže iznimna volja Hrvatske za ulaskom u europsku obitelj, iako primjerice EU ostaje „gluha“ na određene pokušaje, može se govoriti o scenariju uzmaka. Bilo kako bilo, nesporna je uloga kako informacijskih strategija, tako i odgovarajućih domaćih politika.

Svoju potporu hrvatskim naporima na putu prema članstvu u EU, Europski parlament izrazio je Rezolucijom iz travnja 2008 – Affordable Custom Essay Writing Service | Write My Essay from Pro Writers. godine , kojom je naglasio mogućnost za završetak hrvatskih pristupnih pregovora u tijeku 2009. godine, s tim da je i Europska komisija objavila Izvješće o napretku Hrvatske za 2007. godinu, kojim je u listopadu 2008 – Affordable Custom Essay Writing Service | Write My Essay from Pro Writers. godine, objavila raspored završetka pregovora do konca 2009. godine (uz inzistiranje na potrebitosti daljnjih napora u područjima reforme pravosuđa i javne uprave, u području zaštite prava manjina, borbi protiv korupcije, u postupcima suđenja za ratne zločine, posebice u pogledu pristupa relevantnim dokumentima i sl.). Ovakav korak nije bio samo potpora hrvatskim naporima, već je predstavljao i svojevrstan poticaj hrvatskim institucijama za progresivniji pristup u ispunjavanju mjerila za otvaranje poglavlja. Već u listopadu 2009. godine, Europska komisija objavljuje mogućnost okončanja hrvatskih pregovora u 2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer. godini, naglašavajući ponovno nužnost za intenzivnijim naporima u području reforme pravosudnog sustava, u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, te konačno u području suradnje s Haškim sudom.
Konačno, Rezolucijom iz veljače, 2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer. godine, Europski parlament određuje mogućnost završetka hrvatskih pregovora tijekom 2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer. godine, naglašavajući potrebu jačanja javne uprave, uz dublje reforme pravosudnog sustava, te osobito inzistirajući na snažnijoj borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, realizaciji povratka izbjeglica, uz neophodnu predanost u suradnji s haškim sudom, posebice imajući na umu raspoloživost potrebnih dokumenata.

22.2.5. “Europske izmjene” hrvatskog Ustava

Bitan pomak u pristupnom odnosu Hrvatske prema EU, jesu izmjene Ustava Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustav). Naime, Odluka o proglašenju promjena Ustava Republike Hrvatske objavljena je u Narodnim Novinama br. 76/10 od 18.06.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer. godine, kojima su osigurane promjene koje na određeni način pojdnostavljuju ulazak Hrvatske u EU, te usklađuju pravne odredbe s zahtjevima EU, na najvišoj razini pravnog akta. Naime, izmjene Ustava ublažavaju uvjete za referendumsku odluku o pristupu Hrvatske EU, pa se umjesto dosadašnje natpolovične većine svih upisanih birača, traži većina birača koji pristupe referendumu (izmjena čl. 86., st. 4. Ustava). Osim toga, nove izmjene omogućuju primjenu europskog uhidbenog naloga i to od dana stjecanja članstva u EU, iako izručivanje hrvatskih državljana pravosudnim tijelima drugih država temeljem obveza preuzetih međunarodnim ugovorima, postaje omogućeno i prije stupanja u EU članstvo (izmjena čl. 9 Ustava). Daljnje izmjene uvele su potpunu neovisnost Hrvatske narodne banke i Državnog ureda za reviziju (izmjena čl. 53. i dodan čl. 53.a), a pravo na pristup informacijama steklo je status ustavne kategorije (izmjena čl. 38. Ustava), uz jačanje institucije pučkog pravobranitelja (izmjena čl. 92. Ustava) . Uvedena je i mogućnost državljana članica EU da, nakon što Hrvatska stekne status člana EU, imaju biračko pravo na lokalnim izborima (izmjena čl. 132., st. 3.) uz obvezivanje sudova na izravnu primjenu prava EU (dodan je novi članak 141.c). Izmjenama je dodana i nova glava Ustava, i to VIIA Europska unija, kojom je uz pravnu osnovu članstva u EU, uređeno i sudjelovanje u europskim institucijama.
Čak je i Preambula Ustava izmijenjena, obzirom da su sada u Preambulu uvrštene 22 nacionalne manjine, te je pobjeda hrvatskih branitelja okarakterizirana kao pobjeda u pravednom, legitimnom i oslobodilačkom ratu (a tekst Ustava naglasio je nepostojanje zastare za kaznena djela ratnog profiterstva, odnosno pretvorbenog i privatizacijskog kriminala). Ovo su samo neke pobrojanih Ustavnih novina, koje imaju osobitu ulogu u poticanju hrvatskih napora i stvaranje daljnjih pretpostavki za što brže članstvo u EU.

22.2.6. Hrvatski izazovi budućnosti

U cilju sažetog prikaza raznovrsnih izazova koji čekaju Hrvatsku u budućnosti, potrebno je osvrnuti se na posljednje Izvješće o napretku Hrvatske, posebice u pogledu ocjene hrvatskih napora u ispunjavanju kopenhagenskih kriterija. Naime, pomenuti napori evaluirani su određenoj mjeri kao zadovoljavajući, iako uz niz raznovrsnih zamjerki, te ukazivanja na posebice problematična područja. Tako, primjerice, postignuti napredak u ispunjavanju političkih kriterija svakako je uvjetovan daljnjim unapređenju stabilnog institucionalnog sustava, koji funkcionira na demokratskim načelima i vladavini prava, uz promoviranje i zaštitu ljudskih prava, posebice prava manjina. Osim toga, ostvareni napredak u području suradnje na regionalnoj razini, uz razvoj odnosa s drugim državama, treba oblikovati i daljnje hrvatske aktivnosti na putu pristupanja EU. Vrlo čest kriterij dobre suradnje s Haškim sudom, i dalje mora ostati na listi najviših prioriteta hrvatske politike.
U skupinu preostalih izazova, koji čekaju Hrvatsku na njenom putu prema punopravnom članstvu, posljednje Izvješće o napretku Hrvatske svrstalo je i potrebitost dubokih reformi državne uprave (koje mogu osigurati kvalitetnu i stručnu uslugu, koja nije politizirana i koja vrlo učinkovito obavlja dodijeljene funkcije). Nadalje, u pogledu reformi pravosudnog sustava, podcrtani su problemi neučinkovitih i dugih postupaka, uz veliki broj neriješenih predmeta, i vrlo slab mehanizam izvršenja sudskih odluka, uz vrlo “mlak” sustav nadzora učinaka provedenih reformi, te nedostatak konkretnih i provedenih rješenja. Ključna pitanja neovisnosti i transparentnosti pravosudnog sustava, osobito u pogledu izbora sudačkih i državnoodvjetničkih kapaciteta, svakako ostaju prioritet budućih reformi.
Uz potrebu agresivnijeg procesuiranja ratnih zločina, područja koja zadržavaju prioritetnu poziciju u intenziviranju pristupnog procesa, jesu odlučnija borba protiv korupcije, kao i temeljitija reforma sustava zaštite ljudskih prava u pogledu, primjerice, slobode izražavanja, borbe protiv svih oblika diskriminacije osjetljivih skupina, zaštita manjinskih prava i sl.

U smislu budućih izazova Hrvatske u pogledu razvijanja dobrih odnosa sa susjednim državama, kao interesantno pitanje može se izdvojiti sporno pitanje granice između Hrvatske i Slovenije. Iako prisutno kao problematično pitanje u odnosu Hrvatske sa susjednom Slovenijom, ipak ne bi trebalo i smjelo biti zapreka na putu prema priželjkivanom okončanju pregovora. Tako primjerice, pitanje graničnog spora sa Slovenijom, već je u lipnju 2009. godine, proglašeno bilateralnim pitanjem od strane Europske komisije. Temelji za rješavanje ovog pitanja postavljeni su u studenom 2009. godine, potpisivanjem Sporazuma, kojim se rješavanje spora prepušta međunarodnom arbitražnom sudu . Činjenica je da je i u posljednjem Izvješću o napretku, Europska komisija istaknula kako ovakva vrsta bilateralnih pitanja ne bi smjela utjecati na pristupne pregovore, iako je naglasila kako je upravo ovo sporno pitanje usporilo pristupne pregovore s Hrvatskom.
U području unapređenja bilateralnih odnosa ovo je samo jedno od problematičnih graničnih pitanja Hrvatske (tu su još granična pitanja s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom), uz koje postoji drugi niz spornih pitanja, na kojima se od Hrvatske očekuje aktivan angažman u rješavanju.

U pogledu ispunjavanja kopenhagenskih gospodarskih kriterija, prilikom procjene razine učinkovitosti tržišnog gospodarstva, naglašena je potreba za strategijskim dokumentima srednjoročne naravi, te strategijskim dokumentima strukturnih reformi, posebice imajući na umu djelovanje sveprisutne krize na gospodarske tijekove. Zamjerke su primjerice usmjerene ka slabostima tržišta rada, uz ograničene dosege monetarne politike, te još uvijek dominantnoj ulozi države u gospodarstvu. Bankovni sektor izdvojen je kao osobito nedjelotvoran u području financijskog posredovanja. Ocjenjujući kapacitete tržišnog gospodarstva Hrvatske pri sučeljavanju s konkurentnim izazovima EU, naglašena je izrazito dominantna uloga države u poduzetništvu, uz značajne probleme usuglašavanja ponude i potražnje na tržištu radne snage. Vrlo ograničeno tržišno natjecanje na raznim područjima, posebice u pogledu funkcioniranja i položaja na tržištu mrežnih industrija, te položaja srednjeg i malog poduzetništva na tržištu (unatoč značajnim sredstvima državne pomoći) također je označeno, između ostalog, kao prioritet u budućim reformama.

22.3. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

22.3.1. Specifičnost Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju

Jedan od ključnih dokumenata nastao tijekom proces stabilizacije i pridruživanja Hrvatske EU jeste Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (u daljnjem tekstu: SSP) potpisan 29. listopada 2001. godine, te stupio na snagu 1. veljače 2005. godine. Dotadašnji Privremeni sporazum o trgovinskim i njima srodnim pitanjima između Hrvatske i Europske zajednice primjenjivao se od 1. siječnja 2002. godine do 1. veljače 2005. godine, a odnosio se na raznovrsne oblike ograničenja razmjene robe između Hrvatske i EU. Glavne razlike između Sporazuma o pridruživanju koje su sklopile države članice EU i to primjerice, Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija (ovi sporazumi poznatiji su kao Europski sporazumi) jeste u tomu što hrvatski SSP sadrži tzv. evolutivnu klauzulu, u kojoj se Hrvatskoj potvrđuje status potencijalnog kandidata za EU članstvo, dok Europski sporazumi ovakve klauzule nisu sadržavali, tako da se status države kandidata stjecao ispunjenjem obveza pridruženog članstva. Sljedeća značajna razlika između SSP i Europskih sporazuma jeste u tomu što se upravo kroz SSP naglašava jasna potreba za živom regionalnom suradnjom, u svrhu stabilizacije regije jugoistočne Europe (jačanje regionalne suradnje očekuje se putem sklapanja niza bilateralnih konvencija između država sudionika Procesa stabilizacije i pridruživanja).
Kako je već prije naznačeno, SPP ima za cilj utvrđenje okvira pristupanja između države kandidatkinje i EU, sadržajno uključujući pitanja regionalne i političke suradnje, usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU (s posebnim propisima za područje javne nabave, intelektualnog vlasništva i tržišnog natjecanja), te područje suradnje u pravosuđu, kao i u svim ostalim područjima politika EU. Osim toga SSP sadrži pravila o stvaranju slobodnog trgovačkog prostora za proizvode industrijske prirode, uz posebna pravila za osiguranje četiri temeljne slobode na zajedničkom tržištu: slobode kretanja robe, slobode kretanja osoba, slobode kretanja kapitala, te slobode pružanja usluga i prava poslovnog nastana.
Izvršavanje obveza određenih SSP iznimno je značajno za ocjenu hrvatskih napora i napretka u pristupnom procesu. Tijela koja imaju zadaću brinuti o zaživljenju i provedbi SSP u hrvatskom pravnom sustavu jesu Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje na ministarskoj razini, te Odbor za stabilizaciju i pridruživanje, uz Pododbore, zadužene za tehničku potporu provedbe i zajedničke parlamentarne odbore.
22.3.2. Struktura SSP

SSP je strukturiran na način da je podijeljen u deset glava, i to uz preambulu i opća načela, u područjima političkog dijaloga, regionalne suradnje, slobode kretanje roba (ova glava podijeljena je na poglavlja u području industrijskih proizvoda, poljoprivrede i ribarstva, te zajedničkih odredbi), kretanja radnika, poslovnog nastana, uz pružanje usluga i kretanje kapitala (podijeljeno u četiri poglavlja uz opće odredbe), zatim u području usklađivanja i provedbe prava te pravila tržišnog natjecanja, nadalje pravosuđa i unutarnjih poslova (kroz odredbe o suradnje u području kretanja osoba, kaznenim pitanjima, u svezi pranja novca i nedopuštenih droga), te različite politike suradnje (primjerice gospodarske politike, socijalne politike, politike obrazovanja i td.), financijske suradnje, uz institucionalne, opće i završne odredbe. Govoreći o načinu na koji je SSP strukturiran, treba spomenuti i posebne dodatke SSP.
Upravo politička preambula SSP naglašava poruku, istaknutu i u daljnjem tekstu SSP, temeljem koje napredak države ka punopravnom članstvu u EU, u cijelosti ovisi o njenoj individualnoj sposobnosti za ispunjenjem Kopenhagenskih kriterija za članstvo, uz izraženu volju i aktivnost kako pri unapređivanju razine regionalne suradnje, tako i pri razvoju stabilizacije cjelokupne regije jugoistočne Europe.
Trgovinski dio SSP utemeljen je na gradacijskoj liberalizaciji hrvatskog tržišta u pogledu poljoprivrednih i industrijskih proizvoda (utvrđena su različita prijelazna razdoblja, nakon kojih se, uz određene iznimke ) omogućuje potpuna liberalizacija proizvoda). Uz vrlo visok stupanj liberalizacije tržišta EU za hrvatske proizvode (uklanjanjem carina gotovo na sve proizvode, te omogućujući u značajnoj mjeri neograničen pristup istima), trgovinske odredbe SSP od iznimne su važnosti za hrvatski izvoz. Ipak, mogućnost uvođenja zaštitnih mjera svakako je zadržana kroz opću zaštitnu klauzulu, u cilju zaštite domaćeg tržišta, u slučaju povećanog izvoza. Ključni kriterij prilikom ocjene ugroženosti domaćeg tržišta jeste ozbiljna šteta koju proizvod uzrokuje ili može uzrokovati domaćoj industriji, odnosno izravno konkurentnim proizvodima, te ozbiljni poremećaji u gospodarstvu, tj. eventualne teškoće koje narušavaju gospodarsko stanje u regiji stranke uvoznice. Prilikom primjene opće zaštitne klauzule, ono na čemu se posebno inzistira jeste poštivanje načela proporcionalnosti, prema kojemu uvedene zaštitne mjere ne smiju prekoračiti ono što je nužno za otklanjanje nastalih teškoća, s tim da je i primjena mjera vremenski ograničena na godinu dana, odnosno na najviše tri godine u iznimnim slučajevima. Nadzor uvedenih zaštitnih mjera osiguran je putem obveze prijave mjere Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje, uz obvezne konzultacije tijekom provođenja mjere u svrhu procjene okolnosti i potrebe njihovog daljnjeg provođenja, odnosno ukidanja.
Posljednje Izvješće o napretku Hrvatske u godini 2009. prilikom ocjene provedbe SSP, naglašava osobito otežan izvoz proizvoda iz EU u Hrvatsku, kao posljedicu određenih zaštitnih mjera uvedenih od strane Hrvatske kojima su povećane uvozne carine na proizvode iz EU.

Uz trgovinske odredbe SSP, posebnu pozornost zahtjevale su i odredbe pojednostavljenja postupka stjecanja vlasništva nad nekretninama od strane državljana država članica EU, prilikom čega je utvrđen četverogodišnji rok za ukidanje načela uzajamnosti kod stjecanja nekretnina, nakon kojeg bi se omogućilo nesmetano stjecanje nekretnina pod uvjetima jednakim kako za hrvatske državljane, tako i za državljene država članica EU.
22.3.3. Položaj SSP u hrvatskom pravnom poretku
Imajući na umu centralno mjesto SSP na putu Hrvatske prema punopravnom članstvu u EU, potrebno je objasniti položaj ovog sporazuma u hrvatskom pravnom poretku, sve kako bi se razjasnio stupanj pravne snage obveza koje iz njega proizilaze.
Položaj SSP neophodno je promatrati u svjetlu važećih ustavnih odredbi, prema kojima međunarodni sporazumi sklopljeni i potvrđeni s Ustavom, te propisno objavljeni i koji su na snazi, čine dio unutarnjeg pravnog poretka Hrvatske, te su po pravnoj snazi iznad zakona. Nadalje je važno spomenuti, kako članak 139. St. 2 Ustava određuje dvotrećinsku većinu za sklapanje međunarodnih ugovora, kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava .
Iz navedenog slijedi kako SSP od dana stupanja na snagu proizvodi pravne učinke s pravnom snagom iznad hrvatskih zakona. Ipak, pitanje provedbe SSP svakako ostaje sporno, posebice imajući na umu provedbene odluke Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, uz činjenicu kako je SSP ratificiran od strane Hrvatskog sabora običnom većinom glasova. Posljedično, nedostatak dvotrećinske većine prilikom ratifikacije SSP, dovodi u pitanje pravnu snagu odluka Vijeća za stabilizaciju i prodruživanje, obzirom da je upravo ova većina bila nužna za prijenos ovlasti izvedenih iz Ustava na međunarodne organizacije.

Imajući na umu relevantnu sudsku praksu, činjenica jeste da je Sud EU zauzeo jasno stajalište kako svaka stranka sporazuma slobodno odlučuje o pravnim instrumentima provedbe sporazuma, osim u slučajevima kada sami sporazum određuje instrumente svoje provedbe. Sukladno tomu, može se zaključiti kako su hrvatski pravni instrumenti provedbe SSP usklađeni sa zahtjevima pravne stečevine, iako ostaje sporan njihov utjecaj na poticanje brže integracije Hrvatske u EU. Ovo pitanje posebice naglašava činjenica kako je SSP imlementiran u hrvatski pravni sustav putem zakonskom akta, točnije Zakona o provedbi sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske, Europskih zajednica i njihovih država članica, i privremenog sporazuma o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima između republike Hrvatske i Europske zajednice Međunarodne Novine br. 15/01., kojim je čl. 6 određena obveza za sve odluke Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje da budu dodatno inkorporirane u hrvatski pravni sustav putem zakonskog akta. Svojevrsno „poduplavanje“ uvođenja sadržaja odluka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, kao centralnog tijela u provedbi SSP, u nacionalno zakonodavstvo, definitivno ne pridonosi ubrzanju hrvatske integracije u EU. Osim toga, ono je i sporno, ukoliko se uzme u obzir monistički pristup prihvaćen u Ustavu, prema kojem ratificirani međunarodni ugovori čine sastavni dio unutarnjeg pravnog poretka Hrvatske, s pravnom snagom iznad zakonskih akata, kao i obveza usklađenosti hrvatskih zakona s Ustavom, kao najvišim aktom hrvatskog pravnog poretka.
22.4. Pristupni pregovori
22.4.1. Općenito o pregovorima
Na putu Hrvatske prema punopravnom članstvu u EU, nezaobilazan element ovog procesa predstavljaju pregovori Hrvatske s državama članicama EU, kojima se uređuju uvjeti pristupanja, te prava i obveze koje Hrvatska treba preuzeti, odnosno cjelokupna pravna stečevina EU. Iako je pravna stečevina EU podijeljena u 35 poglavlja, potrebno je naglasiti kako se pregovori vode u okviru 33 poglavlja, kako je već prije obrazloženo.
Ukoliko postupak pregovora promatramo iz dva aspekta, može se reći kako se u sadržajnom aspektu pregovori odnose na način inkorporiranja pravne stečevine EU u nacionalno zakonodavstvo države kandidatkinje, u ovom slučaju Hrvatske. Naravno, ono što se od Hrvatske očekuje, jeste cjelovito preuzimanje pravne stečevine EU, s tim da se cijeli postupak ne završava samo na formalnom preuzimanju pravne stečevine EU, već je potrebno osigurati i njenu odgovarajuću primjenu. Imajući na umu iskustva prijašnjih država kandidatkinja za punopravno članstvo u EU (danas već punopravnih članica EU), u slučaju da Hrvatska ne uspije uskladiti cjelokupno zakonodavstvo s europskom pravnom stečevinom, te pojedina pitanja ostanu otvorena, uvijek postoji mogućnost stupanja u punopravno članstvo, uz osiguranje prijelaznih razdoblja, koja će poslužiti za upotpunjavanje i rješavanje otvorenih pitanja. Ono što, nakon stupanja u punopravno članstvo u EU, uz slikovito rečeno „repove neusklađenih dijelova“, mora biti zaštićeno, odnosno na što ovakve vrste „repova“ ne smiju utjecati, jesu osiguranje efikasnog tržišnog natjecanja, uz putpuno funkcioniranje jedinstvenog tržišta EU. Temeljni okvir za sadržajni aspekt pregovora predstavljaju pregovaračka stajališta kako EU, tako i Hrvatske. Za određenje pregovaračkih stajališta presudni su rezultati screeninga.
Za proceduralni aspekt pregovora, bitno je da svaku stranku – sudionicu pregovora predstavlja izaslanstvo, te da su upravo bilateralne međuvladine konferencije okvir unutar kojega se pregovori odvijaju. Uz popratne stručne konzultacije, upravo ovo predstavlja osnovni okvir pregovaranja. Pregovori se otvaraju završetkom postupka screeninga. U pogledu iznošenja pregovaračkih stajališta, postupak se provodi tako da država kandidat, u ovom slučaju Hrvatska, predstavlja program preuzimanja i provedbe pravne stečevine EU, uz predviđene instrumente potrebne za ostvarenje namjeravanih radnji. U postupku stvaranja pregovaračkih stajališta EU bitno je spomenuti kako zajednička stajališta EU donosi Vijeće EU jednoglasno, odlučujući o nacrtu Europske komisije, a posebice imajući u vidu formirano pregovaračko stajalište države kandidata. Prilikom stvaranja zajedničkog pregovaračkog stajališta EU, za svako poglavlje donose se mjerila (poznatije kao benchmarks), čije ispunjenje je neophodno za otvaranje, odnosno privremeno zatvaranje svakog pojedinog poglavlja.
Ovdje se govori o privremenom zatvaranju poglavlja, obzirom da, nakon ispunjenja uvjeta za zatvaranje poglavlja, ono sve do sklapanja pristupnog ugovora može biti ponovno otvoreno, ukoliko dođe do bitnijih novina u relevantnoj pravnoj stečevini EU (znači stečevini koja se odnosi na to poglavlje). Ipak, privremena obustava pregovora nastupa ukoliko se utvrde ozbiljne povrede zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, demokracije, odnosno vladavine prava. Konačno, zatvaranjem pregovora u svakom pojedinom poglavlju dolazi do inkorporiranja rezultata pregovora u odredbe nacrta ugovora o pristupanju, čime država kandidat stječe status države pristupnice. O tomu koliko daleko je i Hrvatska stigla na svom putu prema punopravnom članstvu EU, uz posebno obrazloženje za svako poglavlje pregovora, Europska komisija određuje u svojim redovitim godišnjim Izvješćima o napretku.

22.4.2. Poglavlja pregovora

U svrhu što potpunijeg pregleda stanja pristupnih pregovora, uz sažeti prikaz sadržaja svakog pojedinog poglavlja, ponuđen je i uvid u mjerila za otvaranje, odnosno zatvaranje svakog poglavlja, uz naznaku privremeno zatvorenih poglavlja.

Otvaranjem posljednja tri poglavlja u područjima pravosuđa i temeljnih prava, tržišnog natjecanja i vanjske, sigurnosne i obrambene politike 30. lipnja 2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer. godine, Hrvatska je dovršila otvaranje svih poglavlja u pristupnim pregovorima na desetom sastanku Međuvladine konferencije na ministarskoj razini u Bruxellesu.

Temeljna odrednica pregovora u poglavlju slobode kretanja robe, predstavlja mogućnost slobodnog prometa robe iz jedne države u drugu.

Ovo poglavlje obilježila su mjerila za otvaranje poglavlja u smislu razgraničenja provedbene dimenzije infrastrukturnih postupaka akreditacije, normizacije i mjeriteljstva, te zakonski okvir za tehničko zakonodavstvo; donošenje akcijskog plana za uklanjanje mjera s jednakim učinkom u cilju jamčenja slobode kretanja robe; objava strategije za primjenu pravne stečevine EU relevantnig poglavlja. Poglavlje su obilježila i mjerila za zatvaranje poglavlja i to usklađenje s pravnom stečevinom EU korištenje medicinskih proizvoda za ljudsku upotrebu, te apliciranje kodova korištenih u EU na hrvatske proizvode, kao i uvođenje sustava cijena za farmaceutske proizvode, uz nastavljanje harmonizacije horizontalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU. Iako je poglavlje privremeno zatvoreno, Hrvatska je zatražila prijelazno razdoblje za unapređenje tržišnih akreditacija i dokumentacije za registrirane lijekove, u trajanju od četiri godine od dana pristupanja Hrvatske EU. U ovom poglavlju pregovori su privremeno zaključeni 19.travnja, 2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer. godine.

Sloboda kretanja radnika, u osnovi omogućuje slobodno kretanje radnika iz jedne države u drugu, pri čemu je radnicima migrantima zajamčen jednak pristup, kao i domaćim državljanima.
Ovo poglavlje nije imalo mjerila za otvaranje poglavlja, iako je zatvaranje poglavlja bilo uvjetovano dokazivanjem postojanja administrativnih kapaciteta koji bi provodili zakonodavstvo ovog poglavlja. Iako je i ovo poglavlje privremeno zatvoreno 2. listopada, 2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer. godine, EU je tražila prijelazno razdoblje u kom bi postojeće države članice mogle, u svrhu zaštite vlastitih tržišta rada, uvesti privremeno ograničenje dolaska hrvatskih državljana, na njihovo tržište rada, pri čemu najduže trajanje ovog prijelaznog razdoblja može iznositi sedam godina.

Pregovori u poglavlju prava nastana i slobode pružanja usluga, trebaju omogućiti pravo nastana i slobodu pružanja prekograničnih usluga u nesmetanom obliku.
Ovo poglavlje nije bilo obilježeno mjerilima za otvaranje poglavlja, iako je imalo popriličnu listu mjerila za zatvaranje poglavlja. Naime, u ovom poglavlju inzistiralo se na ukidanju zahtjeva hrvatskog državljanstva pri potpunom ostvarenju prava nastana, uz usklađivanje raznovrsnih pitanja s pravnom stečevinom EU. Primjerice, to se odnosilo na pitanja stranih državljana, uz pitanje slobode prekograničnog pružanja usluga na privremenoj osnovi, nadalje priznavanje stručnih kvalifikacija radnika, uz pitanje poštanskih usluga itd. Pregovori u ovom poglavlju privremeno su zaključeni 21. prosinca,2009. godine.

Sloboda kretanja kapitala inzistira na uklanjanju prepreka nesmetanom protoku kapitala iz jedne države u drugu, s određenim iznimkama.
Ovo poglavlje označeno je s mjerilima za otvaranje i zatvaranje ovog poglavlja. Naime, mjerila čije je ostvarenje traženo za otvaranje poglavlja jesu donošenje akcijskog plana za borbu protiv pranja novca, te liberalizacija tržišta, osobito u pogledu prometa nekretnina i stranaca. Mjerila za zatvaranje poglavlja tiču se potpunog usklađenja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU u području slobode kretanja kapitala, uz uklanjanje svih zapreka i ograničenja ove slobode, uz ispunjenje svih obveza Hrvatske iz SSP u pogledu prava stjecanja nekretnina hrvatskih državljana i državljana zemalja članica EU. Konačno, poduzimanje odlučnih mjera u borbi protiv pranja novca, također je postavljeno kao uvjet za mogućnost privremenog zaključenja pregovora u ovom poglavlju.

Poglavlje javnih nabava odnosi se na opća načela jednakosti, uklanjanja svih oblika diskriminacije i slobodnog tržišnog natjecanja, uz posebne odredbe o postupcima, pravnim lijekovima i ovlaštenim tijelima u području javne nabave.
Poglavlje je označeno je donošenjem akcijskog plana za usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU u ovom području, uz provedbu koherentne politike ka zahtijeva za otvaranje ovog poglavlja. Mjerila za zatvaranje ovog poglavlja odnose se na okončanje postupka usklađivanja zakonodavstva, uz jačanje administrativnih kapaciteta, te manifestaciju sposobnosti provedbe i nadzora sustava javne nabave, uz uspostavu središnjeg tijela za ovo područje. Poglavlje je privremeno zatvoreno 30. lipnja 2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer. godine.

Poglavlje prava trgovačkih društava odnosi se na pravnu stečevinu EU u području osnivanja i registracije, te podjele i spajanja trgovačkih društava.
Ovo poglavlje nije sadržalo mjerila za otvaranje, iako su se mjerila za zatvaranje poglavlja ticala potpunog usklađenja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU u smislu osobito zakonskih akata iz područja trgovačkih društava, računovodstva i revizije i sl. Poglavlje je privremeno zatvoreno 2. listopada, 2009. godine.

Poglavlje prava intelektualnog vlasništva odnosi se ponajprije zaštite autorskih i ostalih srodnih prava.
Ovo poglavlje također nije označeno mjerilima za otvaranje poglavlja, iako su se mjerila za zatvaranje poglavlja ticala usklađivanja zakonodavstva u ovom području, uz omogućavanje njegove odgovarajuće provedbe. Poglavlje je privremeno zatvoreno pravo 19. prosinca, 2008 – Affordable Custom Essay Writing Service | Write My Essay from Pro Writers. godine.

Poglavlje tržišnog natjecanja jeste poglavlje koje je Hrvatska otvorila s najkasnijim datumom. Sadržaj pregovora u ovom poglavlju odnosi se na područje antitrustovske politike i politike državnih potpora.
Mjerila za otvaranje poglavlja tiču se daljnje izgradnje administrativnih kapaciteta uz odgovarajuću provedbu zakonskog okvira. Daljnje mjerila za otvaranje ovog poglavlja tiču se potpunog usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, uz uspostavljanje nacionalnog programa za restrukturiranje čeličnog sektora i donošenje pojedinačnih poslovnih planova, sukladno obvezama iz Protokola br. 2 o proizvodima od čelika Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te konačno u cijelosti usklađenog sustava državnih potpora s EU standardima, osobito u sektoru brodogradnje.

Poglavlje financijskih usluga odnosi se na pregovore u području otvorenih mogućnosti financijskih ustanova da djeluju i u drugoj državi, uz sustav pravila njihova funkcioniranja i nadzora, bilo u sektoru bankarstva, osiguranja, ulagačkih usluga itd.
Poglavlje financijskih usluga nije označeno mjerilima za otvaranje poglavlja, iako postoji nekoliko ključnih zahtijeva za zatvaranje poglavlja. Tako se inzistira na regulaciji financijskog tržišta u obliku cjelovitog paketa zakonskih akata, cjelovito usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU u području tržišta financijskih usluga, osigurateljskog sektora, područje vrijednosnih papira, te u ulagačkom sektoru. Poglavlje je privremeno zatvoreno 27. studenog, 2009. godine.

Poglavlje informacijskog društva i medija obuhvaća pregovore o elektronskoj komunikaciji, osobito elektronskoj trgovini telekomunikacijskih usluga, te audiovizuelnih usluga, uz uklanjanje svih prepreka njihovom efikasnom odvijanju na unutarnjem tržištu EU. Ovo poglavlje nije bilo obilježeno mjerilima za otvaranje poglavlja, iako su određena mjerila za njegovo zatvaranje, koja se tiču potpunog usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom EU (osobito u pogledu elektroničke komunikacije i trgovine, te elektroničkih potpisa, uz omogućavanje sigurnosti informacija i slobodnom pristupu audiovizualnim uslugama), uz dubinske reforme zakonodavstva koje uređuje pružanje audiovizualnih usluga, te konačno osiguravanje administrativnog instrumentarija, sposobnog za odgovarajuću provedbu reformiranog zakonodavstva. Poglavlje je privremeno zatvoreno 19. prosinca 2008 – Affordable Custom Essay Writing Service | Write My Essay from Pro Writers. godine.

Poglavlje poljoprivrede i ruralnog razvoja odnosi se na pravila za inkorporiranje i provedbu zajedničke poljoprivredne politike EU, uz bitna pravila potpora poljoprivrednim gospodarstvima te ostalim segmentima poljoprivrednog i ruralnog razvoja.
Ovo poglavlje obilježavaju mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja. Mjerila za otvaranje poglavlje odnose se na izradu strategije za poljoprivrednu statistiku, dok se mjerila za zatvaranje poglavlja odnose na izradu provedbenog plana za uspostavljanje posebnih sustava tzv. Integrirani i administrativni kontrolni sustav – Integrated Administration and Control System (IACS) i Sustav za identifikaciju zemljišnih čestica – Land Parcel identification system (LPIS), te neovisne Agencije za plaćanje. Uz uspostavljanje odgovarajućih administrativnih kapaciteta za provedbu uvedenih mjera, od Hrvatske su zahtijevani odlučni napori u uspostavljanju struktura koje pogoduju funkcioniranju jednistvenog tržišta EU.

Poglavlje sigurnosti hrane, veterinarske i fotosanitarne politike odnosi se na pregovore u području pravne stečevine EU u području sigurnosti hrane, te veterinarske zaštite usmjerene ka zdravlju životinja, uz pravila o sigurnosti hrane životinjskog podrijetla, te konačno pravila fitosanitarne prirode (u smislu zaštite biljaka, sjemena, životinjske prehrane i slično).
Poglavlje su obilježila kako mjerila za otvaranje, tako i mjerila za njegovo zatvaranje. U pogledu mjerila za otvaranje poglavlja sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike, akcent je stavljen na donošenje odgovarajućih zakonskih akata o hrani i veterinarstvu, uz izradu provedbene strategije relevantne pravne stečevine EU, kao i uvođenje sustava identifikacije i registracije svinja, ovaca, goveda i koza, te konačno uvođenje klasifikacije EU za razvrstavanje proizvođača hrane i njihovih objekata. U pogledu mjerila za zatvaranje poglavlja, pozornost je usmjerena na donošenju odgovarajućih nacionalnih programa, kako za životinjske proizvode, tako i za mlijeko. Te izgradnju i operativnost administrativnih instrumenata, kako bi provedba nacionalnog zakonodavstva bila usklađena s EU zahtjevima.

Poglavlje ribarstva predstavlja poglavlje u kom se pregovori odvijaju u svezi osposobljavanja učinkovitih tijela, sposobnih za provedbu zajedničke ribarske politike (koja obuhvaća brodovlje, tržišnu politiku, upravljanje resursima i sl.). Iako poglavlje nije obilježeno mjerilima za otvaranje, ipak tu postoje mjerila za zatvaranje ovog poglavlja, koja se odnose na daljnje usklađivanje mjera ribarske politike sa Zajedničkom ribarskom politikom EU. Ono što je nadalje bitno spomenuti jeste kako je Hrvatska tražila pravo zadržavanja tradicionalnih ribarskih akata u prijelaznom razdoblju.

Pregovori u poglavlju prometne politike tiču se provedbe ove politike, u smislu što efikasnijih prometnih usluga na unutarnjem tržištu EU. Iako poglavlje nema mjerila za otvaranje, ipak postoje mjerila za njegovo zatvaranje. Upravo ta mjerila inzistiraju na usklađivanju socijalnih uvjeta u cestovnom prometu (na način da se uvedu digitalni tahografi, kojima bi vozači bili zaštićeni od prekomjernog rada, odnosno uspostavom potrebitih administrativnih struktura u svrhu odgovarajuće provedbe relevantnog zakonodavstva), uz uspostavu regulatornog tijela u području željezničkog prometa, kao i postizanje potrebite kvalitete brodova koji plove pod hrvatskom zastavom.
I ovo poglavlje obilježeno je zahtjevima u prijeloznom razdoblju, postavljenih od strane Hrvatske, ali i strane EU. Tako se tražilo prijelazno razdoblje do 31.12.2014: 2024 – Essay Writing Service. Custom Essay Services Cheap. godine za liberalizaciju teretnog željezničkog prometa, kao i prijelazno razdoblje do 2016: 2024 – Do my homework – Help write my assignment online. godine za pomorski prijevoz i to obalni linijski promet, te prijelazno razdoblje također u sektoru pomorskog prijevoza, i to za kružni, tj. izletnički promet do 2014: 2024 – Essay Writing Service | Write My Essay For Me Without Delay. godine. EU je pak postavila zahtjeve za prijelazno razdoblje u području kabotaže u cestovnom prijevozu.

Poglavlje energetike obihvaća pregovore u području energetske konkurentnosti, uz sigurnost nabave energije i zaštitu okoliša.
Ovo poglavlje nisu obilježila mjerila za otvaranje, iako postoji određena lista mjerila za njegovo zatvaranje. Tako se inzistira na uvođenju novog, usklađenog zakonodavstva u području rudarstva, uz osiguranje odgovarajuće primjene direktiva koje se odnose na pravila na unutarnjem europskom tržištu električnom energijom i prirodnim plinom. Nadalje, inzistira se na odlučnim namjerama proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, kako bi se postigao zajednički cilj EU, u smislu 20% energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine, kao i na uspostavi administrativne kralježnice sposobne za pravilnu provedbu reformiranog zakonodavstva. Poglavlje je privremeno zatvoreno 27.studenog 2009. godine.
U pogledu posebnih zahtjeva za prijelazno razdoblje, na strani Hrvatske može se govoriti o dva zahtjeva, i to prijelazno razdoblje do 31. srpnja 2014: 2024 – Essay Writing Service. Custom Essay Services Cheap, godine za čuvanje minimalnih zaliha sirove nafte, i prijelazno arazdoblje do 31. prosinca 2018: 2024 – Write My Essay For Me | Essay Writing Service For Your Papers Online. godine za privremeno izuzeće od primjene Uredbe 1228/2003 , kojom se reguliraju kriteriji za pristup mreži za prekograničnu trgovinu električnom energijom.

Pregovori u poglavlju poreza odnose se na područje neizravnog oporezivanja, posebice porez na dodanu vrijednost i trošarine, odnosno pravnu stečevinu relevantnih područja.
Poglavlje poreza nije označeno mjerilima za otvaranje, iako postoje mjerila za zatvaranje poglavlja, i to u smislu inzistiranja postpune usklađenosti zakonodavstva u ovom području (primjerice, propise i praksu primjene poreza na dodanu vrijednost, odnosno trošarina treba u cijelosti uskladiti s EU zahtjevima), uz uspostavljanje odgovarajuće administrativne potpore provedbi reformiranog zakonodavstva, odgovarajućeg sustava nadzora, kao i ustanovljavanje funkcionalnog Informatiziranog sustava za olkašanu komunikaciju u ovom području. Poglavlje je privremeno zatvoreno 30. lipnja. 2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer. godine.

Poglavlje ekonomske i monetarne politike odnosi se na poseban sustav pravila koja jamče neovisnost središnjih banaka država članica, kako bi se spriječio bilo kakav povlašten položaj javnog sektora u odnosu na pristup uslugama središnjih bankovnih institucija. Iako bez mjerila za otvaranje poglavlja, mjerila za zatvaranje predmetnog poglavlja zahtjevaju uvođenje mjera kojima se jamči potpuna neovisnost Hrvatske Narodne Banke, uz potpunu usklađenost njenog funkcioniranja i položaja sa središnjim bankama država članica EU. Poglavlje je privremeno zatvoreno 19. prosinca 2008 – Affordable Custom Essay Writing Service | Write My Essay from Pro Writers. godine.

Pregovori u poglavlju statistike obuhvaćaju izgradnju statističkog mehanizma, koji funkcionira nepristrano i transparentno, uz zaštitu osobnih podataka.
Iako posebna mjerila za otvaranje poglavlja nisu bila prisutna, pregovore su svakako obilježila mjerila za zatvaranje predmetnog poglavlja, koja se odnose na detaljno pojašnjenje ustrojstva mehanizma i metodologije, uz predstavljanje metodologije korištene za obradu nacionalnih računa. Poglavlje je privremeno zatvoreno 2. listopada 2009. godine.

Poglavlje socijalne politike i zapošljavanja tiče se pravne stečevine u pogledu minimalnih standarda socijalne politike i zaštite radnika, uz osiguranje zaštite zdravlja radnika, jednakosti i uklanjanja svih oblika diskriminacije.
Što se mjerila za otvaranje poglavlja tiče, svakako treba spomenuti zahtjev za izradom akcijskog plana usklađivanja relevantnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, uz odgovarajuće administrativne kapacitete i sredstva potrebna za provedbu. Mjerila za zatvaranje poglavlja traže relevantne izmjene zakonskog okvira ovog poglavlja (primjerice, zahtijevane su manje izmjene Zakona o radu, i izmjene većih razmjera Zakona o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu), uz donošenje centralnog antidiskriminacijskog akta, zakonske naravi, uz dokazivanje odgovarajuće razine provedbe. Poglavlje je privremeno zatvoreno 21.prosinca, 2009. godine.

Poglavlje poduzetništva i industrijske politike obuhvaća usvajanje i provedbu industrijske politike EU, koja ima za svrhu povećanje konkurentnosti i osiguranje poslovne klime koja pogoduje rast i razvoj poduzetništva, te domaća i strana ulaganja.
Iako poglavlje nije obilježeno mjerilima za otvaranje, ipak u pogledu zatvaranja naglasak je stavljen na stvaranje strateškog okvira industrijske politike. Poglavlje je privremeno zatvoreno 25. srpnja 2008 – Affordable Custom Essay Writing Service | Write My Essay from Pro Writers. godine.

Poglavlje transeuropskih mreža odnosi se na usvajanje i provedbu politike transeuropskih mreža u području prijevoza, telekomunikacija i infrastrukturnog okvira, s ciljem jačanja gospodarskog rasta, unutarnjeg tržišta i većeg zapošljavanja.
Iako poglavlje ne sadrži mjerila za otvaranje, svakako se za njegovo zatvaranje zahtijeva jasno određenje uklapanja segmenata prometne infrastrukture Hrvatske u transeuropske mreže. Poglavlje je privremeno zatvoreno 2. listopada, 2009. godine.

Poglavlje regionalne politike i koordinacije strukturnih instrumenata obuhvaća okvirne i provedbene uredbe EU, koje ne zahtijevaju prijenos u nacionalno zakonodavstvo, ali reguliraju sastavljanje, odobravanje i provedbu programa Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda koji reflektira teritorijalnu organizaciju svake države.
Ovo poglavlje obilježilo je mjerilo za otvaranje poglavlja kojim se inzistira na izradbi akcijskog plana usklađivanja zakonodavstva u ovom području (s vremenskim rokovima i temeljnim ciljevima). Mjerila za zatvaranje poglavlja zahtijevaju potvrđivanje decentraliziranog funkcioniranja provedbe programa IPA, uz vrlo transparentnu provedbu predpristupnog financiranja EU. Nadalje, inzistira se na prilaganju unaprijeđenog nacionalnog strateškog okvira, koji naglašava ključne prioritete, kao i usvajanje institucionalnog mehanizma za provedbu ciljeva kohezijske politike EU, te individualiziranih organizacijsko-razvojnih strategija, s vremenskim, evaluacijskim i nadzornim okvirom.

Poglavlje pravosuđa i temeljnih prava obuhvaća uspostavljanje neovisnog i učinkovitog pravosudnog sustava, koji će se moći integrirati u područje slobode, sigurnosti i pravde EU.
Ovo poglavlje otvoreno je kao jedno od tri posljednja u lipnju, 2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer. godine, a upravo ono predstavlja jedno od najčešće spominjanih poglavlja na listi kritika EU, upućenih hrvatskoj spremnosti za punopravno članstvo. Mjerila za otvaranje poglavlja pravosuđa i temeljnih prava zahtijevala su odgovarajući strateški okvir i akcijski plan duboke reforme pravosuđa, koje je moguće cjelovito i provesti. Nadalje, mjerila za otvaranje poglavlja odnosile su se na jačanje profesionalnosti, nepristranosti i neovisnosti pravosuđa, uz postojanje odgovornog djelovanja. Jednako tako efikasno pravosuđe, uz predano procesuiranje ratnih zločina, te vrlo odlučnu borbu protiv korupcije (posebice protiv korupcije na visokoj razini, te u sektoru javne nabave) i organiziranog kriminala svakako je postavljeno kao nezaobilazni zahtijevi koje Hrvatska na svom putu pristupanja mora ispuniti. Mjerila za otvaranje poglavlja zahtijevala su jačanje zaštite prava manjina i rješavanje pitanja povratka izbjeglica, te općenito efikasniju i potpuniju zaštitu ljudskih prava u cjelini.
Potpuna suradnja s Haškim sudom i dalje ostaje prioritet u napretku Hrvatske na putu prema punopravnom članstvu, što je označeno i kao uvjet za privremeno zatvaranje ovog poglavlja.

Poglavlje pravde, slobode i sigurnosti odnosi se na pravnu stečevinu u području osiguranja područja pravde, slobode i sigurnosti u EU, uključivo i pravnu stečevinu Schengenskog područja, sve u cilju suradnje država u području azila,viza, graničnih kontrola, vanjskih migracija, policijske suradnje i borbe protiv organiziranog kriminala i terorizma, kao i suradnje u području droga, pravosuđa i carina, odnosno kaznenih i građanskih pitanja.
Mjerilo za otvaranje poglavlja zahtijevalo je izradu akcijskog plana o integriranom upravljanju granicama. S druge pak strane, mjerila za zatvaranje poglavlja inzistiraju na uspostavljanju funkcionalnog sustava azila, uz potpunu spremnost Hrvatske na usklađivanje tehničkih standarda isprava sukladno sustavu koji funkcionira u EU (uključivo osiguranje provedbe Odluke Vijeća o europskom uhidbenom nalogu i pojma terorizma sukladno definiciji EU). Nadalje, mjerila za zatvaranje poglavlja zahtijevala su provedbu uspostavljenog akcijskog plana o integriranom upravljanju granicama, kao i cjelovito osposobljavanje Hrvatske za
Prihvat Schengenskih uvjeta u područjima policijske suradnje, kao i borbe protiv organiziranog kriminala, te pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim stvarima.

Poglavlje znanosti i istraživanja obuhvaća pregovore u području ustanovljavanja potrebnih uvjeta za osiguranje sudjelovanja u Okvirnim programima EU (bez potrebe prijenosa pravne stečevine EU u nacionalno zakonodavstvo). Ovo poglavlje nema ni mjerila za otvaranje, niti mjerila za njegovo zatvaranje, tako da je privremeno zatvoreno već 12. lipnja 2006 – Write a paper; Professional research paper writing service – Best essay writers. godine.

Poglavlje obrazovanja i kulture odnosi se na uspostavljanje okvira za područje izobrazbe i kulture, uz uspostavu pravne, administrativne i financijske podloge za provedbu i sudjelovanje u programima EU. Jednako kao i poglavlje znanosti i istraživanja, ni ovo poglavlje nema postavljena mjerila za njegovo otvaranje ili zatvaranje, te je privremeno zatvoreno već 11. prosinca 2006 – Write a paper; Professional research paper writing service – Best essay writers. godine.

Poglavlje zaštite okoliša obuhvaća pregovore u području održivog razvoja, uz raznovrsne mjere zaštite okoliša, uz preuzimanje opsežne pravne stečevine u području kvalitete vode i zraka, upravljanja otpadom, kontrolu industrijskog onečišćenja i upravljanje rizikom, kemikalije, te genetski modificirane organizme, šume i buku, uz potpunu zaštitu prirode. Ono što je od iznimne važnosti jeste i uspostavljanje odgovarajućeg administrativnog mehanizma za provedbu reformiranog zakonodavstva.
Mjerila za otvaranje poglavlja zaštite okoliša odnose se na jače administrativne kapacitete, uz izradu odgovarajuće planske podrške i financijskih sredstava. Za zatvaranje poglavlja od Hrvatske je zatraženo potpuno usklađivanje nacionalnog zakonodavstva u ovom području s pravnom stečevinom EU, posebice u području voda, zaštite prirode i horizontalnog zakonodavstva u vidu ne samo zakonodavnog, već provedbenog, ali i financijskog izazova.
Prijelaznim razdobljima u ovom poglavlju, Hrvatska je zatražila duže razdoblje za usvajanje direktiva i dijelova pravne stečevine EU, koja zahtijevaju veća sredstva.

Pregovori u poglavlju zaštite potrošača i zdravlja odnose se na zaštitu proizvoda i gospodarskih interesa potrošača.
Iako poglavlje nije bilo označeno mjerilima za otvaranje, ipak su mjerila za njegovo zatvaranje zahtijevala zakonodavne izmjene u području zaštite potrošača i sigurnosti proizvoda, uz neophodne administrativne infrastructure, potrebne za odgovarajuću provedbu reformiranog zakonodavstva, te usvajanje pravne stečevine EU u području tehničkih zahtjeva za krv i krvne pripravke, te tkiva i stanice, kao i u području kontrole duhana. Poglavlje je privremeno zatvoreno 27. studenog, 2009. godine.

Poglavlje carinske unije obuhvaća pregovore u području preuzimanja relevantne pravne stečevine EU (Carinskog kodeksa, uz provedbene propise, zajednički carinsku tarifu, kombiniranu nomenklaturu, uvjete oslobođenja, odnosno pribvremene obustave carinskih pristojbi, carinske kontrole, tarifne kvote itd.), te uspostavljanje odgovarajućih mehanizama provedbe. Pravna stečevina koja ulazi u pregovore ovog poglavlja, izravno obvezuje države članice EU.
Poglavlje carinske unije nije obilježeno mjerilima za otvaranje poglavlja, iako mjerila za zatvaranje poglavlja inzistiraju na izradi akcijskog plana koji će omogućiti intenzivnu informatizaciju carinske mreže, kao i nadogradnju sustava carinskih propisa usklađenim odredbama, uz dokaze o odgovarajućoj provedbi. Poglavlje je privremeno zatvoreno 2. listopada, 2009. godine.

Pogavlje vanjskih odnosa obuhvaća pregovore kojima se države kandidati obvezuju na usklađivanje svojih vanjskih politika prema trećim zemljama,kao i svog položaja u međunarodnim organizacijama s položajem EU i njenih država članica. Poglavlje sadrži mjere izravno obvezne za države članice, bez potrebe njihovog daljnjeg inkorporiranja u nacionalna zakonodavstva, a cilj je osigurati trgovačku pomoć i aktivno sudjelovanje u politikama razvojnog i humanitarnog karaktera, sve sukladno preuzetim međunarodnim obvezama EU.
Mjerila za zatvaranje poglavlja zahtijevaju nastavak usklađivanja hrvatskog zakonodavstva, posebice u pogledu usklađivanja bilateralnih trgovinskih ugovora, dok poglavlje nije obilježeno mjerilima za njegovo otvaranje. Poglavlje je privremeno zatvoreno 30. listopada, 2008 – Affordable Custom Essay Writing Service | Write My Essay from Pro Writers. godine.

Poglavlje vanjske, sigurnosne i obrambene politike (uz Europsku sigurnosnu i obrambenu politiku) obuhvaća pregovore u području preuzimanja pravne stečevine EU (političkih deklaracija, raznovrsnih sporazuma i sl.), s ciljem osposobljavanja države za sudjelovanje u političkom dijalogu, uz usklađeno djelovanje sa stajalištima prihvaćenim unutar EU.
Iako poglavlje nije bilo obilježeno mjerilima za njegovo otvaranje, zatvaranje poglavlja uvjetovano je jačanjem transparentnosti informacija o oružju, uz jačanje provedbenih mehanizama, uz usklađenu nacionalnu strategiju za borbu protiv nedopuštenog gomilanja i trgovanja malim i lakim naoružanjem, te pripadajućim streljivom. Osim toga regionalna suradnja uz razvijene dobrosusjedske odnose, svakako treba biti i dalje u fokusu smjernica hrvatske politike.

Poglavlje financijskog nadzora obuhvaća pregovore u području prihvaćanja načela, metoda i standarda usuglašenih na međunarodnoj razini, za interne sustave nadzora javnog sektora, uz korištenje sredstava EU fondova. Uz uspostavljanje i funkcioniranje neovisnih sustava nadzora, poglavlje se odnosi i na zaštita financijskih interesa EU.
Iako poglavlje nisu obilježila mjerila za njegovo otvaranje, za zatvaranje poglavlja mjerila određuju potrebu odgovarajuće provedbe zakonodavstva u području interne financijske kontrole u javnom sektoru, uz uspostavu financijski neovisnih institucija koje provode reviziju, te usklađivanje relevantnog zakonodavstva s Konvencijom o zaštiti financijskih interesa EU (PIF), uz pripadajuće protokole, i osiguranje odgovarajuće zaštite od krivotvorenja Eura.

Konačno, poglavlje financijskih i proračunskih odredbi obuhvaća propise o financijskim resursima kojima se financira proračun EU, uz osiguranje administrativnog instrumentarija koordinacije i obračuna, uz naplatu i kontrolu sredstava. Riječ je naime o određenim doprinosima, koje države članice plaćaju u svrhu financiranja proračuna EU (primjerice, sredstva poljoprivrednih davanja, pristojbi na šećer, sredstva osigurana temeljem poreza na dodanu vrijednost i sl.). Imajući na umu izravnu obveznost pravne stečevine EU, koja se odnosi na ovo poglavlje, nije potrebno njeno daljnje inkorporiranje u nacionalna zakonodavstva.
Uz odsutnost mjerila za otvaranje poglavlja, zatvaranje poglavlja uvjetovano je osposobljavanjem administrativnih kapaciteta, kako bi uz pomoć odgovarajućeg sustava proceduralnih propisa osigurali izračun, prikupljanje i uplatu sredstava u proračun EU.

22.4.3. Europski programi pomoći Hrvatskoj

Govoreći o putu pristupanja Hrvatske EU, potrebno je spomenuti i osnovne aspekte financijske pomoći koju je EU pružila Hrvatskoj, kroz različite instrumente. Inače, ova uobičajena praksa EU ima za cilj pomoći državama kandidatkinjama u jačanju političkih, gospodarskih i institucionalnih reformi, a sastoji se od raznovrsnih programa pretpristupne pomoći, kao što su:
a) CARDS u smislu programa pomoći za stabilizaciju , obnovu i razvoj (2000. – 2004.)
b) PHARE, ISPA, SEPARD, u smislu tri pretpristupna fonda u 2005. i 2006 – Write a paper; Professional research paper writing service – Best essay writers. godini, odnosno IPA od 2007. godine, te
c) posebnih programa EU usmjerenih na pomoć Hrvatskoj.

U brojkama, ovakva vrsta pomoći znači oko 278.8 milijuna eura pomoći Hrvatskoj za vrijeme trajanja CARDS programa od 2000. godine do 2004. godine, odnosno 252 milijuna eura iz tri pretpristupna fonda (PHARE, ISPA i SEPARD), te u razdoblju od 2007. do 2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer. godine 589.9 milijuna eura temeljem instrumenta IPA.
Inače, Hrvatska također ima pristup programima EU, koji su namijenjeni državama članicama, te u inicijativi INTEREG III, a nakon stjecanja članstva, moći će se koristiti i strukturnim fondovima i Kohezijskim fondom. INTERREG III predstavlja inicijativu EU koja nastoji ojačati regionalnu suradnju u razdoblju od 2000. do 2006 – Write a paper; Professional research paper writing service – Best essay writers. godine, uz poticanje ekonomske i socijalne kohezije, te prekogranične, transnacionalne i regionalne suradnje.
Nakon stjecanja statusa države članice Europske unije, Hrvatskoj će biti na raspolaganju strukturni fondovi i Kohezijski fond .
Svoj nadzor korištenja programa Europska komisija vrši putem Opće uprave za proširenje (english Directorate-General for Enlargement) i Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj (english Delegation oft he European Union int he Republic of Croatia), a sve temeljem izvješća o nadzoru i procjeni.

O programima

CARDS (Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation – Potpora Zajednice za obnovu, razvitak i stabilizaciju)

CARDS predstavlja program tehničko-financijske pomoći, usvojen Uredbom Vijeća (EC) br. 2666/2000, od 5. prosinca 2000. godine s ciljem podupiranja ciljeva i ostvarenja Procesa stabilizacije i pridruživanja, u smislu specifičnog okvira za države jugoistočne Europe na putu njihova pristupanja EU, i provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Koncept programa sadržao je dvije komponente: nacionalnu, u svrhu individualne pomoći svakoj državi regije jugoistočne Europe, te regionalnu komponentu, temeljem koje su financirane aktivnosti u više država, u cilju postizanja boljih rezultata. Sredstva pomoći programa bila su usmjerena na obnovu, te povratak izbjeglica, uz intenzivne gospodarske reforme i socijalni razvoj (u smislu uklanjanja nejednakosti spolova, reduciranje siromaštva, obrazovanje, te obnovu okoliša), uz ustrojavanje mehanizama koji će osigurati demokraciju i vladavinu prava, zaštitu manjina, neovisnost medija uz razvoj civilnog društva, te borbu protiv organiziranog kriminala. Osim toga, sredstva programa bila su usmjerena i na poticanje regionalne, prekogranične i međuregionalne suradnje između država korisnica programa, s jedne strane, i EU, s druge strane.
Po stjecanju statusa države kandidatkinje, Hrvatska je postala korisnicom CARDS-a do 2004. proračunske godine (zaključno s njom), uz sudjelovanje u regionalnim projektima do isteka razdoblja korištenja programa (provedba projekata trajala je do 31. prosinca 2009. godine.), a službene brojke ukazuju na sredstva u iznosu od 262 milijuna eura u okviru nacionalne komponente programa, te 179.6 milijuna eura u okviru regionalne komponente programa.

PHARE (Pologne et Hongrie – Aide á Restructuration Economique- Pomoć za ekonomsku obnovu)

PHARE je pokrenut 1989. godine Uredbom Vijeća (EEC) br. 3906/89 od 18. prosinca 1989. godine s ciljem pružanja pomoći tranzicijskim zemlljama , nakon izlaza iz komunističkih sustava, kako za promoviranje višestranačke demokracije, tako i za gospodarsku obnovu tih država. Ipak, nakon 1997. godine, ovaj program postaje centralni financijsko-tehnički instrument za države kandidatkinje, na putu njihova pristupanja EU. U tom smislu, PHARE pomaže državama kandidatkinjama za razvoj kapaciteta potrebnih za potpuno preuzimanje pravne stečevine EU (primjerice, izgradnja institucionalnih okvira kroz twinning, te tehničku potporu, s posljedicom jačanja javne uprave, a sve kako bi se država što bolje osposobila za usvajanje EU standarda, uz izbjegavanje potrebe za prijelaznim razdobljima i jačanje ekonomske i socijalne kohezije) uz osposobljenost za korištenje kako strukturnih fondova, tako i Kohezijskog fonda. Program obuhvaća nacionalne projekte, kao i višekorisničke, odnosno prekogranične projekte.
Hrvatska je postala korisnicom PHARE programa od 2005. proračunske godine, a provedba programa u Hrvatskoj traje do 30 studenog 2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer. godine. Od početka korištenja programa usmjereno je 167 milijuna eura u pomoć Hrvatskoj na putu prema EU.
ISPA (Instrument for Structural Policies for Pre-accession – Instrument za strukturne politike u pretpristupnom razdoblju)
ISPA predstavlja instrument pomoći državama kandidatkinjama u okviru infrastrukturnih reformi u područjima transporta i zaštite okoliša, koji je utemeljen Uredbom Vijeća (EZ) br. 1267/1999 od 21. lipnja 1999. godine. Program je usmjeren i na pomoć u području jačanja ekonomske i socijalne kohezije.
Hrvatska je potpisala pristupno partnerstvo i izradila Nacionalni program Republike Hrvatske za pristupanje EU za 2005. godinu .
U području okoliša ISPA pruža pomoć u provođenju relevantnog zakonodavstva pravne stečevine EU, uz dosezanje postavljenih standarda, što uglavnom iziskuje znatna financijska sredstva, osobito ukoliko su u pitanju područje vodoopskrbe i upravljanja otpadnim vodama, te upravljanje otpadom, uz kontrolu zagađenja zraka i kontrolu industrijskog zagađenja. U području transporta ISPA pruža pomoć u umrežavanju u trans-europske strukture, uz izgradnju i unapređenje postojećih transportnih struktura.
Hrvatska je postala korisnicom ISPA programa po stjecanju statusa države kandidata, i to u ukupnoj vrijednosti sredstava od 60 milijuna eura za 2005. i 2006 – Write a paper; Professional research paper writing service – Best essay writers. godinu , dok se četvrtina ukupnog iznosa dodijeljenih sredstava iz pretpristupnih fondova za 2006 – Write a paper; Professional research paper writing service – Best essay writers. godinu upravo veže za sredstva iz programa ISPA

SAPARD (Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development – Poseban pristupni program za poljoprivredu i ruralni razvitak)
SAPARD je utemeljem Propisom Vijeća 1268/1999 od 21. lipnja 1999. godine s ciljem pružanja pomoći u strukturnoj prilagodbi poljoprivrednih sektora i ruralnih područja deset država srednje i istočne Europe, uz pomoć u odgovarajućoj provedbi relevantne pravne stečevine EU glede Zajedničke poljoprivredne politike EU.
Sredstva iz SAPARD programa u Hrvatskoj bila su dostupna od 2005. godine. Pomoć je usmjerena na unapređenje poljoprivrednog sektora kroz smanjenje troškova poizvodnje, kroz modernizaciju i uvođenje postupaka koji štite okoliš, te veće kakvoće proizvoda; jačanje konkurentnosti; kao i dosezanje higijenskih, veterinarskih i okolišnih standarda EU. Nastojalo se posebice unaprijediti uvjete života i rada u ruralnom području, sa predznakom stvaranja primamljivije sredine za stanovništvo u tim područjima. Konačno, provedba ovih mjera podržana je nizom stručno – edukacijskih aktivnosti.
Program SAPARD u razdoblju od 2007. do 2013. godine zamijenjen je 5. komponentom programa IPA – ruralni razvoj (IPARD-om). Hrvatskoj je program otvoren za sudjelovanje u 2006 – Write a paper; Professional research paper writing service – Best essay writers. godini.
IPA (Instrument for Pre-Acession Assistance – Instrument pretpristupne pomoći)
IPA predstavlja program pretpristupne pomoći koji zamjenjuje dotadašnje programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD, te vrijedi za razdoblje od 2007. godine do 2013. godine, sa svrhom pružanja pomoći državama kandidatkinjama pri usklađivanju nacionalnih zakonodavstava s pravnom stečevinom EU, kao i njihovu pripremu za korištenje strukturnih fondova. Pomoć iz programa osigurava se za države koje imaju status potencijalnih kandidata za članstvo u EU (Albanija, Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina, te Kosovo ) , i države kandidatkinje (Hrvatska, Makedonija i Turska).
Program IPA obuhvaća sveukupno pet komponenti, i to: regionalni razvoj, uz razvoj ljudskih potencijala, ruralni razvoj (primjenjuje se na države kandidatkinje) te pomoć u tranzicijskom razdoblju uz izgradnju institucionalnih okvira, uz poticanje regionalne i prekogranične suradnje (primjenjuje se na potencijalne države kandidate).
Ono što je bitno također, jeste kako se pomoć usmjerava na jačanje pravosudnih i administrativnih kapaciteta, uz posebne mjere za promicanje gospodarskog i socijalnog razoja. Potencijalne države kandidatkinje koriste pomoć osobito u pogledu izgradnje isntitucionlnih kapaciteta, sve u cilju osposobljenosti upravljanja Strukturnim fondovima, nakon stjecanja statusa države kandidatkinje.
Hrvatska koristi pomoć iz IPA programa od 2007. godine. Financijska pomoć u godini 2009. iznosila je 151 milijun eura, a usmjerena je posebice na jačanje institucija, te osposobljavanje za provedbu zajedničke poljoprivredne politike i kohezijske politike EU. Osim toga, posebna potpora razvoju civilnog društva pružena je Hrvatskoj, u okviru programa Civil Society Facility, što u brojkama označava iznos pomoći od 2,5 milijuna eura. Pomoć je usmjerena prema jačanju kapaciteta (obrazovnih i stručnih) u unapređenju uloge civilnog društva na područjima povratka izbjeglica, daljnje demokratizacije i podizanja standarda zaštite ljudskih prava. Uz 16 milijuna eura pomoći pri poticanju prekogranične suradnje, Hrvatskoj je također pružena potpora kroz krizni paket IPA i 200 milijuna eura za cjelokupnu regiju Zapadnog Balkana.
Koristeći svoj status države kandidatkinje, Hrvatska se u okviru IPA programa koristi i financijskom pomoći za unapređenje konkurentnosti gospodarstva, osobito u područjima infrastrukture, malog i srednjeg poduzetništva, te konačno okoliša.

O ostalim programima EU
U svrhu jačanja suradnje između država, EU usvaja programe od kojih su neki dostupni (osim državama članicama) i državama u postupku pridruživanja. Sustav funkcionira tako da države u postupku pridruživanja, koje nisu članice EU, plaćaju članarinu za sudjelovanje u programima.
Neki od programa EU, u kojima Hrvatska sudjeluje su primjerice Program Kultura, koji u razdoblju od 2007. do 2013. godine pomaže razvoj prekogranične mobilnosti i dijaloga u kulturi. Tu je i Program za zapošljavanje i socijalnu solidarsnost (tzv. PROGRESS) za unapređenje odnosa između EU i njenih građana, na način da građani EU budu što bliži funkcioniranju EU, uz poticanje njihova osjećaja zajedništva i pripadnosti, kako u EU, tako i u integracijskim tokovima. Program FP 7 usmjeren je za unapređenje provedbe istraživanja i tehnološkog razvoja EU. Osim toga, jačanje konkurentnosti europskog malog i srednjeg poduzetništva, te inovacijskih aktivnosti osigurano je kroz Okvirni program za konkuretnost i inovacije (tzv. CIP). MEDIA 2007 pruža pomoć u razvoju audiovizualnog sektora, a program Carine 2013 potiče usklađivanje carinskog poslovanja i funkcioniranje carinskih institucija potrebama unutarnjeg tržišta. Program Fiscalis 2013 pruža pomoć boljem razumijevanju, ali i provedbi poreznih zakona, odnosno prakse EU, dok program Marco Polo II unapređuje štetni utjecaj cestovnog prometa na okoliš, uz jačanje njegove efikasnosti.
U pogledu civilnog društva, može se spomenuti Financijski instrument za civilnu zaštitu, kojim se podiže razina zaštite ljudi (osobito u slučaju prorodnih nepogoda), okoliša, kulturne baštine i imovine itd.

22.5. Zaključno
Hrvatska integracija u europsku obitelj obilježena je raznovrsnim usponima i padovima, s mnoštvom izazova, koji određuju buduće aktivnosti na ovom planu. Uz niz relevantnih dokumenata i datuma, ono što je najvažnije, jeste politička volja koja postoji kako na hrvatskoj strani, tako i na strani EU. Prateći tijek hrvatskog pristupnog procesa, može se zamijetiti kako ova volja ponekad oscilira, ne zadržavajući uvijk konstantan intenzitet. Ipak, ono što je bitno je da ona postoji, odnosno i da mijene koje se pojavljuju u njenoj jačini, nisu visokih amplituda. Smještajući Hrvatsku u okvire postupka stabilizacije i pridruživanja regije jugoistočne Europe, hrvatski put prema punopravnom članstvu u EU dobio je još jednu dimenziju – dimenziju značajnog aktera u stabilizaciji predmetne regije. Individualizirana osobnost SSP, doprinjela je u dodatnoj mjeri, jasnijem određenju ciljeva, te zahteva postavljenih pred hrvatske vlasti. Poprilično uspješan postupak provedenih pregovora, uz značajan broj privremeno zatvorenih poglavlja, svakako ukazuje kako je europska budućnost Hrvatske sve bliža. Konačno, činjenica kako su otvorena sva poglavlja pregovora jasan je pokazatelj koliko daleko je Hrvatska došla od podnošenja zahtjeva za stjecanje statusa države kandidata. Pomoć EU osigurana je u okviru raznovrsnih tehničko – financijskih programa, sve u cilju što više razine, kako formalne, tako i provedbene, u dosezanju EU standarda.
Naravno, ne treba zaboraviti kako pred Hrvatskom stoji još puno posla. Određena problematična pitanja, podcrtana već na početku pregovora, i dalje zadržavaju centralno mjesto u ponekad ponavljajućim kritikama EU. Na ovakve žarišne točke, potrebno je posebice obratiti pozornost.
Konačno, EU je još jednom naglasila kako je volja države kandidatkinje, presudna (iako ne i jedina odlučujuća) u postupku europske integracije.

Pitanja za razmišljanje i raspravu:

1. Opišite kako je kronološki tekao put Hrvatske prema Europskoj uniji i što su bili glavni razlozi kašnjenja Hrvatske na tom putu!?
2. Što znači proces stabilizacije i pridruživanja i kako se on odvijao u zemljama Zapadnog Balkana, napose u Hrvatskoj?
3. Koje su specifičnosti procesa stabilizacije i pridruživanja?
4. Kada je Hrvatska aplicirala za članstvo u Uniji, kako je tekao put do stjecanja statusa kandidatkinje i koje su prepreke stajale Hrvatskoj na putu do tog statusa?
5. Zašto su pregovori sa Hrvatskom započeli kasnije i kako su tekli?
6. SAmatrate li da je Hrvatska pregovorima po pojedinim poglavljima unaprijedila svoj pravni sustav, navedite gdje mislite da je Hrvatska do sada postigla najznačajnije promjene zahvaljujući pregovorima sa EU-om?
7. Navedite razloge u korist ulaska Hrvatsjke u Uniju kao i razloge protiv takvog ulaska. Formirajte argumerntirano vlastiti stav o tom pitanju!

Literatura

Fisher, S., Croatia’s EU Odyssey; Central Europe Review, vol. 2, br. 19, od 15. svibnja, 2000.

Mintas-Hodak, Lj. (ur.), Uvod u Europsku uniju: Mikuš, Nataša, Fondovi Europske unije, Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta, 2004, Zagreb.

Novak, J., The Impact of the European Union Accession Process on Human Rights in Croatia, Centar za ljudska prava, Zagreb, listopad 2006 – Write a paper; Professional research paper writing service – Best essay writers. – svibanj 2007.

Ott, K. (ur.), Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji, Izazovi ekonomske i pravne prilagodbe: Rodin, S., Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji: preobrazba pravnog sustava, svezak 1., Institut za javne financije / Zaklada Friedrich Ebert, 2005., Zagreb

Ott, Katarina (ur.), Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji, Ususret izazovima pregovora: Boromisa, A., Što proširenje Europske unije znači za Hrvatsku, treći svezak, Institut za javne financije / Zaklada Friedrich Ebert Stiftung, Zagreb, 2005.

Rodin, S., Ćapeta, T., Goldner Lang, I. (ur.), Reforma Europske unije: Lisabonski ugovor, Narodne Novine, Zagreb, 2009.

Rodin, S. (ur.): Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u pravnom poretku Europske zajednice i Republike Hrvatske, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 3 i 4, Zagreb 2003.

Dokumenti

Brussels European Council 17 and 18 June 2004, Presidency Conclusions, Council oft he European Union, 10679/2/04 REV 2, Brussels, 19.07.2004. , točka br. 33 http://www.consilium.europa.eu/ueDocs/cms_Data/docs/pressData/en/ec/81742.pdf (25.06.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).

Communication from the Commission, Opinion on Croatia’s Application for Membership of the European Union, COM(2004) 257 final, Brussels, 20.4.2004,
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2004:0257:FIN:EN:PDF (25.06.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).

Communication from the Commission to the Council and to the European Parliament, Strategy Paper of the European Commission on progress in the enlargement process, Commission of the European Communities, COM (2004) 657 final, Brussels, 6.04.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer., http://europe.bg/upload/docs/Strategy_Paper.pdf (25.06.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).

Council Framework Decision 2002/584/JHA on the European arrest warrant and the surrender procedures between Member States, 13.06. 2002.,
http://register.consilium.europa.eu/servlet/driver?lang=EN&cmsid=638&ff_TITRE=Arrest+Warrant&ff_FT_TEXT=&ff_SOUS_COTE_MATIERE=&dd_DATE_REUNION=&typ=&page=Simple (3.07.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).

Council Regulation amending Regulations (EEC) No 3906/89, (EC) No 555/2000, (EC) No 2500/2001, (EC) No 1268/1999 and (EC) No 1267/1999 in order to allow the Stabilisation and Association Process Countries to participate in tenders organised under the pre-accession Community assistance programmes, 23. 02. 2004.,
http://register.consilium.eu.int/pdf/en/04/st06/st06182.en04.pdf (5.07.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).

Council Regulation (EC) No 1267/1999 of 21 June 1999 establishing an Instrument for Structural Policies for Pre-accession, 21. 06.1999.,
http://eur-lex.europa.eu/smartapi/cgi/sga_doc?smartapi!celexplus!prod!DocNumber&lg=en&type_doc=Regulation&an_doc=1999&nu_doc=1267 (5.07.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).

Council Regulation (EC) No 1268/1999 of 21 June 1999 on Community support for pre-accession measures for agriculture and rural development in the applicant countries of central and eastern Europe in the pre- accession period, 21. 06. 1999.,
http://eur-lex.europa.eu/smartapi/cgi/sga_doc?smartapi!celexplus!prod!DocNumber&lg=en&type_doc=Regulation&an_doc=1999&nu_doc=1268 (5.07.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).

Council Regulation (EC) No 1628/96 relating to aid for Bosnia and Herzegovina, Croatia, the Federal Republic of Yugoslavia and the former Yugoslav Republic of Macedonia, 25 July 2006 – Write a paper; Professional research paper writing service – Best essay writers,
http://eur-lex.europa.eu/smartapi/cgi/sga_doc?smartapi!celexplus!prod!DocNumber&lg=en&type_doc=Regulation&an_doc=1996&nu_doc=1628 (03.07.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).

Council Regulation (EC) no. 2666/2000 on assistance for Albania, Bosnia and Herzegovina, Croatia, the Federal Republic of Yugoslavia and the Former Yugoslav Republic of Macedonia, repealing Regulation (EC) No 1628/96 and amending Regulations (EEC) No 3906/89 and (EEC) No 1360/90 and Decisions 97/256/EC and 1999/311/EC, 5. 12.2000.,

Council Regulation (EC, Euratom) No 2988/95 on the protection of the European Communities financial interests, 18.12.1995.,
http://eur-lex.europa.eu/smartapi/cgi/sga_doc?smartapi!celexapi!prod!CELEXnumdoc&lg=en&numdoc=31995R2988&model=guicheti (5.07.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).

Croatia – Acession Partnership, 6552/06, 20. 02. 2006 – Write a paper; Professional research paper writing service – Best essay writers.
http://www.consilium.europa.eu/ueDocs/cms_Data/docs/pressData/en/misc/88448.pdf (5.07.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).

Croatia 2009 Progess Report accompanying Communication from the Commission to the European Parliament and the Council Enlargement Strategy and Main Challenges 2009 – 2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer, Commission of the European Communities, COM(2009) 533, Brussels, 14.10.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.

Extract from the General Affairs Council Conclusions, Luxembourg, 3 October 2005, https://www.consilium.europa.eu/uedocs/cmsUpload/Croatia-GAERC.pdf (25.06.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).

Hauptzollamt Mainz / Kupferberg, ECJ, Case C 104/81, 26.10.1982, [1982] ECR 3641.

Regulation (EC) No 1228/2003 of the European Parliament and of the Council of on conditions for access to the network for cross-border exchanges in electricity, 26.06.2003. dostupno na
http://www.energy-community.org/pls/portal/docs/36276.PDF (2.07.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).

Resolution of 10 February 2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer on the 2009 progress report on Croatia, European Parliament, 0067/2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer B7, točka br. 2,
http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=TA&reference=P7-TA-2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer-0023&format=XML&language=EN (25.06.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).

Resolution on Croatia’s 2007 progress report, European Parliament, 2007/2267(INI), 10.04.2006 – Write a paper; Professional research paper writing service – Best essay writers., točka br. 31
http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P6-TA-2008 – Affordable Custom Essay Writing Service | Write My Essay from Pro Writers-0120+0+DOC+XML+V0//EN (25.06.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).

Ustav Republike Hrvatske, NN 41/01 (pročišćeni tekst), 55/01, 76/10.
Internet izvori

http://ec.europa.eu/enlargement/index_en.htm (23. 06.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).
http://ec.europa.eu/enlargement/how-does-it-work/financial-assistance/institution_building/twinning_en.htm (5.07.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).
http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/financial_assistance/cards/general/2666_00_en.pdf (05.07.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).
http://ec.europa.eu/regional_policy/interreg3/abc/abc_en.htm (5.07.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).
http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=68 (6.07.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).
http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=1005 (2.07.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).
http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=1284 (5.07.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).
http://www.europarl.europa.eu/enlargement/ec/pdf/cop_en.pdf (25.06.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).
http://www.oscebih.org/documents/55-eng.pdf (25.06.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).
http://www.consilium.europa.eu/ueDocs/cms_Data/docs/pressData/en/ec/kolnen.htm (25.06.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).
http://www.consilium.europa.eu/ueDocs/cms_Data/docs/pressdata/en/ec/00200-r1.en0.htm (25.06.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).
www.entereurope.hr (25.06.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.9.
http://www.mfin.hr/hr/pretpristupni-ekonomski-program (25.06.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.)
http://www.mvpei.hr (25.06.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).
http://www.mvpei.hr/ei/download/2002/07/05/SSP_cjeloviti_tekst1.pdf (25.06.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).
http://sabor.hr (25.06.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).
http://www.stabilitypact.org (25.06.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).
http://www.stabilitypact.org/reg-conf/030621-thessaloniki/declaration.asp (25.06.2010 – Essay Writing Service: Write My Essay by Top-Notch Writer.).

Order | Check Discount